Najstarija izložena knjiga koju vam ponosno pokazujemo objavljena je 1891. godien u Zagrebu u nakladi Zabavne knjižnice Matice hrvatske.

Riječ je o romanu Pod svjetlom i tminom Josipa Kozarca, Slavonca, jednog od najznačajnijeg predstavnika hrvatskog realizma, iz kojeg izdvajamo završne riječi:

- Sluga svoje zemlje, krilata rieč!

- Krilata - ali kod nas nepoznata i malo cienjena rieč, id okle god ju ne upoznamo m i  s v i: od orača, koji ju ore, do dostojanstvenika koji njome ravnaju, dotle ćemo tumarati po ovoj p o l u t m i n i; istom sa spoznajom te krilate rieči koraknut ćemo mi u ono s v j e t l o , koje davno već odsieva sa naprednijih naroda.

Knjige koje su pred vama možemo razvrstati u tri skupine.

Prva se odnosi na lijepu književnost - djela hrvatskih književnika. Većinu od njih i danas čitamo u školskoj lektiri. To su djela Milana Begovića, Viktora Cara Emina, Dragutina Domjanića, Ksavera Šandora Gjalskog, Ivana Gundulića, Gustava Krkleca, Josipa Kozarca, Miroslava Krleže, Milana Marjanovića, Frana Mažuranića, Vladimira Nazora, Milana Ogrizovića, Kerubina Šegvića, Augusta Šenoe, Josipa Eugena Tomića, Ante Tresića - Pavičića, Ive Vojnovića, Petra Zoranića.

Druga skupina obuhvaća povijesno-političke tekstove hrvatskih autora u kojima možemo vidjeti tadašnja političko - povijesna gledišta.

Riječ je o djelima Ferde Šišića, Stjepana Radića i Janka Iblera.

U trećoj skupini nalaze se djela na njemačkom jeziku. Jedna govori o njemačkoj literaturi, a dva su leksikona s područja tehnike. Autori su Friedrich Vogt i Otto Lueger/Luegers (dva leksikona navode dva različita oblika prezimena istog autora.)

Izdavačke kuće predstavljaju posebnu zanimljivost.

Riječ je o izdavačima iz Hrvatske, ali i Italije (reprint Zoranićevih Planina) i Njemačke (tehnički leksikoni).

Među izdavačima nalazimo i osječko ime - Knjižare Radoslava Bačića iz 1918. godine.

Uz poznato ime Matice hrvatske navodimo i zagrebačke Dioničku tiskaru, Tipografiju, Vijenac, Tisak Boranića i Rozmanića, Hrvatski štamparski zavod, zadarsku Nakladu "Hrvatske knjižarnice" i koprivničku Nakladu knjižare Vinka Vošickog.

Poseban odjeljak zaslužuje Tiskara St. Kugli, nazvana po svom vlasniku Stjepanu Kugliju, koja je u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća bila najveća i najstarija knjižara u ondašnjoj državi, ali i jedna od prvih europskih knjižara.

Čuvamo čak 9 njihovih izdanja!

Izložbu su priredile Knjižničarke Daliborka Pavošević, prof. i Izolda Jeleš, mag. informatologije.